Izložba "Crvena knjiga"

Izložba "Crvena knjiga"

Video instalacija Crvena knjiga  Glorie Oreb sastoji se od pet video uradaka koji se projiciraju u loopu, a smještaju u prostor po strogo osmišljenom konceptu. Četiri od njih – cjelina pod nazivom Book, animirane su snimke stranica autoričine crveno ukoričene artist´s book  (aBook), nazvane Crvena knjiga. Ispunjene su crtežima šume, a snimke su ozvučene pjevom ptica. Peti video, naziva Forest, snimka je stvarne šume i kretanja kroz nju, što je popraćeno zvučnom podlogom- autoričinim glasom. Glasom koji, kao i spomenuti pjev ptica, sinestezijski djeluje na čula, pa zvukom vizualizira sliku. Ali se i artikulira u govor, ovdje u poetski verbalni opis boravka u prirodi i kretanja kroz šumu, tako riječju (tekstom) prateći sliku i ističući njihov tautološki odnos.  Autorica je ovom video instalacijom željela, posredstvom zvuka, slike i teksta, objediniti galerijski prostor i izloženu Crvenu knjigu  s njenim sadržajem – šumom. Pretvarajući statično i jednosmjerno čitanje u suvremeni, sveobuhvatni i dinamični vizualni doživljaj. Slika pritom tu funkcionira u svom proširenom značenju (Belting), a vizualni mediji (video) nisu samo sredstvo vidljivosti, nego generiraju novu realnost. Jer reprezentirana zbilja ne doživljava se kao realna, već kao medijski posredovana slika i time kao transformirana stvarnost. Gledatelju se sad, posredstvom videa, otvara mogućnost fizičkog ulaska u jednu paralelnu stvarnost – u imaginarni prostor knjige i imaginarni ambijent šume.

 

Ovaj rad Glorie Oreb nastavak je njezinih istraživanja u području medijskog pristupa slici, kao i u području knjige kao vizualnog medija i umjetničkog objekta, kojom problematikom se ova multimedijalna umjetnica počela intenzivno baviti 2014. godine, slijedeći suvremenu strategiju interdisciplinarnosti, medijskog umrežavanja i transdisciplinarnog pristupa. Do sada je realizirala nekoliko artist´s books  : Knjigu o gradu , Knjigu o prirodi, Knjigu o svjetlu, Zelenu knjigu, Enciklopediju mrtvih  te prvu varijantu Crvene knjige, pokazujući pritom suvremeni – medijski, pristup slici. Pristup kod kojeg „medij nije samo sredstvo (...) i nije samo alat ili društvena platforma. On je okoliš u kojem žive slike (...) i utjelovljenja koja nam se obraćaju, a kojima se s druge strane mi možemo obraćati (...). Iz te perspektive, ovdje su i video i govor i zvuk samo različiti aspekti pojavnosti slike - dio ukupne vizualne ikonosfere i ukupnog vizualnog sadržaja, pri čemu se ona (slika) jednom utjelovljuje akustički, a drugi put vizualno“ (prema W.J.T. Mitchellu i Ž.Paiću, prilagođeno).

Nazivom – a djelomično idejno i sadržajno, Crvena knjiga  Glorie Oreb referira se na knjigu istoga naziva Carla Gustava Junga, poznatog švicarskog psihijatra i psihologa, utemeljitelja analitičke psihologije te jednog od značajnih mislilaca 20. stoljeća, „čiji se interes nije zaustavljao na teorijskoj psihologiji i kliničkoj praksi, nego se protezao do alkemije, mistike, istočne i zapadne filozofije, astrologije i mnogih drugih područja koja su mogla dati odgovore na pitanja o smislu ljudskoga postojanja“. Zbog toga je imao utjecaja, između ostalog, na umjetnost, književnost, antropologiju i povijest, posebno zbog definiranja arhetipova, do čega je došao proučavajući mitove i simbole. Njegova Crvena knjiga – Liber Novus  ubraja se u jednu od naintrigantnijih, čak mističnih knjiga novoga doba, koju je Jung pisao i ilustrirao od 1916. do 1930. godine, a koja je izdana tek nakon njegove smrti, 2009.godine. Knjiga sadrži dvjestotinjak stranica kaligrafski ručno transkribiranih tekstova i umjetnički oslikanih ilustracija, koje riječju i slikom govore o Jungovu „kopanju“ po svojoj nutrini, o njegovim noćnim vizijama i snovima te o borbi s podsviješću.  Gloria Oreb naslonila se u svojoj Crvenoj knjizi koncepcijski na neke osnovne ideje i postavke iz Jungove knjige, koje su joj bile bliske i koje su je inspirirale, ali je sadržaje dalje razvijala na svoj način, u skladu sa svojom prirodom i svojim umjetničkim nervom. Tako je, primjerice, Jungovo introspektivno opipavanje unutarnjeg „krajolika duše“ i teško sučeljavanje s nesvjesnim i podsvjesnim, u svojoj knjizi pretvorila u poetično opipavanje „krajolika imaginacije“, a motiv šume u nje je metafora životne aktivnosti - i duhovnosti. Ipak, u osnovnoj ideji se slaže s Jungom, pa kao i on, teži za uravnoteženjem unutarnjega i vanjskoga, za postizanjem cjelovitosti i potpunosti te tako za zaokruženjem ličnosti.

 

Podijelite:

Istaknuto

Newsletter prijava